Iako je vrijeme pandemije korona virusa i aktivnost rada mnogih ljudi širom svijeta i putovanja svela se na minimum, živjeti moramo i pokretati svijet koliko god to prilike dozvoljavaju.
Prošle godine u ovo isto vrijeme zbog pojave pandemije korona virusa hitno su nas morali napustiti naši dragi volonteri Simon Kreft iz Njemačke i
Mathilde Crete iz Francuske. Otišli su s tugom što napuštaju Jajce baš u najljepše vrijeme kada grad poprima najljepše boje I kada su stekli prijatelje, ali s velikom nadom da će se uskoro opet vratiti. To se na žalost nije desilo.
Godinu dana nakon toga jako smo radosni što imamo priliku ugostiti mladog praktikanta iz Njemačke, Maximilian Neumeier. Ovaj mladi momak bit će dio nas tri sedmice u kojima će imati priliku upoznati naš rad, biti dio njega i dati svoj doprinos, upoznati grad sa svim njegovim ljepotama I gostoljubive Jajčane I Jajčanke. U narednih par redova predstavio se svima vama. Ukoliko ga sretnete pozdravite ga i nasmješite se jer od prijateljskog osmijeha nema ljepše dobrodošlice.
-Zovem se Maximilian Neumeier. Student sam iz Minhena, Njemačka. U okviru religijskih studija, odlučio sam doći na praksu u Bosni u Hercegovinu.
Zahvaljujući Dr. Rainer Oechslen (Evangelističko-luteranska crkva u Bavarskoj), koji me je povezao sa COD Jajce, i dr. Christl Catanzaro (LMU Munich), koja je bila suorganizator 8-mo dnevnog boravka u Sarajevu, gdje sam imao jedinstvenu priliku naučiti nekoliko stvari o nekadašnjem životu u Bosni i Hercegovini.
Budući da je Bosna I Hercegovina religijski raznolika zemlja, praksa u Jajcu će mi pružiti sjajan uvid u način na koji različite vjerske zajednice uspijevaju živjeti zajedno. Tokom svog boravka u Jajcu, nadam se da ću bolje razumjeti da li, i na koji način religija ujedinjuje društvo razdvojeno ratom.
Obzirom da nikad nisam bio u Bosni, a pored toga, nisam nikad ni bio ovako daleko na istoku Europe, pogled na bezbroj napuštenih i oronulih kuća, dok sam se vozio autobusom kroz prekrasan planinski krajolik, probudio je u meni gorko-sladak prvi dojam.
Srećom, moj drugi dojam, nakon što sam upoznao ljude i probao bosansku kafu, bio je više sladak nego gorak, a moja početna nelagoda je nestala zahvaljujući gostoljubivim domaćinima, kako u Sarajevu, tako i u Jajcu.- napisao je Maximilian u svom predstavljanju.