Već tri godine zaredom, bar kad je Jajce u pitanju, COD obilježava Dane cirkularne ekonomije i ukazuje na njenu važnost kako privrednicima, mladim startupima, tako i djeci na kojima svijet ostaje….ali koliko nas zapravo uopšte zna šta je Cirkularna ili kružna ekonomija?
U današnjem svijetu suočenom s izazovima poput klimatskih promjena, iscrpljivanja resursa i gomilanja otpada, koncept cirkularne ekonomije postaje sve važniji. Umjesto tradicionalnog linearnog modela “proizvodnje, uporabe i odlaganja”, cirkularna ekonomija promiče sustav koji teži minimaliziranju otpada i iskorištavanju resursa na održiv način.
Jedna od ključnih komponenti cirkularne ekonomije je ponovno korištenje i recikliranje materijala. Umjesto da se resursi jednokratno iskoriste, oni se vraćaju u lanac vrijednosti kroz različite procese poput recikliranja, obnavljanja i remonta. Ovaj pristup ne samo da smanjuje potrebu za ekstrakcijom novih sirovina, već i smanjuje količinu otpada koja završava na odlagalištima.
Bosna i Hercegovina iako je još daleko od kružne ekonomije, poput mnogih zemalja, suočava se s izazovima vezanim uz upravljanje otpadom i održivost resursa. Međutim, u posljednjih nekoliko godina, primjetan je porast inicijativa usmjerenih prema cirkularnoj ekonomiji u zemlji.
Jedan od primjera je razvoj reciklažne industrije. Postoje brojne organizacije i poduzeća koja se bave sakupljanjem, sortiranjem i recikliranjem različitih vrsta otpada, uključujući plastiku, staklo i papir. Ove inicijative ne samo da smanjuju količinu otpada koji završava na deponijima, već i stvaraju mogućnosti za zapošljavanje i stvaranje dodatne vrijednosti iz otpada.
Drugi primjer je promocija dijeljenja resursa i proizvoda. Platforme za dijeljenje automobila, alata ili prostora za rad postaju sve popularnije u urbanim područjima Bosne i Hercegovine. Ovo smanjuje potrebu za kupnjom novih proizvoda, smanjuje troškove i potiče zajedničku uporabu resursa.
Također, postoje i primjeri inovativnih projekata koji koriste otpad kao sirovinu za proizvodnju novih proizvoda. Na primjer, nekoliko startupova u zemlji eksperimentira s reciklažom plastike kako bi proizveli građevinski materijal ili tekstil. Ovo nije samo ekonomski isplativo, već i smanjuje pritisak na okoliš.
U konačnici, cirkularna ekonomija nudi Bosni i Hercegovini ne samo ekološke koristi već i ekonomske i društvene prednosti. Promicanjem održivog korištenja resursa i smanjenjem otpada, zemlja može stvoriti otporniji i prosperitetniji gospodarski model koji će koristiti sadašnjim i budućim generacijama.
Pozitivnih primjera u svijetu je mnogo, ali treba istaći da je Švedska među prvim državama koje su 1991. godine uvele porez na fosilna goriva, a domaćinstva godišnje proizvedu manje od jedan posto otpada za reciklažu. Uvoze više od dva milijona tona smeća na godinu iako mnogi ističu kako je razlog jednostavan jer smeće spaljuju pa tu energiju koriste za grijanje, istina je da oni jednostavno razmišljaju na drugačiji način. Reciklaža i briga o okolišu ondje je imperativ života, pa su kao društvo gotovo dosegnuli ideal „zero waste“ politike.
LogEx zajednica, osnovana u decembru 2021. godine, predstavlja partnerstvo posvećeno premošćivanju jaza između visokog obrazovanja i tržišta rada na Zapadnom Balkanu. Fokusirajući se na izgradnju ljudskog kapitala, jačanje cirkularne ekonomije i promoviranje održivog razvoja, LogEx zajednica ima za cilj stvoriti svjetliju budućnost za region.
Članovi LogEx zajednice: Balkanski forum (WB), Build Green Group (Albanija), CENER 21, COD Jajce (Bosna i Hercegovina), CIVIL / Green CIVIL (Severna Makedonija), Universum International College (Kosovo), YIHR (Srbija) ), ADP-Zid (Crna Gora).
